Iako je 2022. godine Vlada podržala EU sankcije Rusiji novac iz te države se u Crnu Goru prebacuje preko kriptovaluta, gotovine i računa u trećim zemljama, pokazalo je istraživanje portala Mladi Nikšića.
Crna Gora se u martu 2022. pridružila sankcijama koje je Evropska unija (EU) uvela Rusiji zbog napada na Ukrajinu. Sankcijama je, između ostalog, jedan dio ruskih i bjeloruskih banaka isključen iz SWIFT sistema međunarodnog plaćanja – međunarodne mreže za razmjenu finansijskih poruka – što je značajno otežalo njihovo međunarodno poslovanje i transakcije.
Iz Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ) navode da je nakon uvođenja sankcija zabilježen određeni broj sumnjivih transakcija koje su povezane sa državljanima Ruske Federacije.
„Sektor za finansijsko obavještajne poslove u kontinuitetu, u okviru svojih poslova i zadataka, vrši analize i izrađuje izvještaje koji sadrže podatke i informacije sa ciljem prepoznavanja i praćenja pojavnih oblika pranja novca i finansiranja terorizma. U odnosu na ukupan broj izvještaja o sumnjivim transakcijama koje je FOJ primio od strane zakonskih obveznika, oko 7 odsto primljenih sumnjivih transakcija se odnosi na ruske državljane“, kazali su iz FOJ za portal Mladi Nikšića.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG) direktne strane investicije Rusije u Crnoj Gori su blago opadale nakon uvođenja sankcija. Tokom 2022. iznosile su 127,1 miliona, da bi godinu kasnije pale na 112,5 miliona dok su 2024. godine iznosile 100,1 miliona eura. Prošle godine investicije iz Rusije iznosile su 33,2 miliona eura, tokom svih godina polovina ulaganja odnosila se na kupovinu nekretnina.
Nakon početka rata u Ukrajini, između februara i oktobra 2022. godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je na graničnim prelazima registrovalo ulazak u Crnu Goru oko 120 hiljada državljana Rusije i oko 73 hiljada ukrajinskih državljana. U istom periodu iz Crne Gore je izašlo 103.406 ruskih i 65.700 ukrajinskih državljana.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, do oktobra 2025. godine dozvolu za boravak u Crnoj Gori imalo je 3.569 ruskih državljana.

Od torbi sa gotovinom do računa u susjedstvu

Sagovornici portala Mladi Nikšića tvrde da se novac iz Rusije unosio u Crnu Goru i nakon uvođenja sankcija – najčešće kroz kupovinu nekretnina. Prema riječima agenta za nekretnine I.B., koji je želio da ostane anoniman, prvi talas kupovine nekretnina počeo je nakon invazije na Ukrajinu u martu 2022. godine, kada su mnogi ruski državljani tražili način da prebace kapital i imovinu u inostranstvo.
I.B. kaže da su u tom periodu kupci uglavnom donosili gotovinu.
“U agenciji sam imao priliku da radim sa dosta klijenata iz Rusije, naročito kada je počela mobilizacija. Bio je veliki priliv Rusa koji su tražili nekretnine baš u Crnoj Gori jer ovdje već imaju prijatelje, sličan je jezik i sviđa im se priroda. Većinom su donosili gotovinu, a tada su na snazi bili drugi zakoni i nije provjeravano otkud im taj novac, kako su ga unijeli u državu ili njegovo porijeklo”, tvrdi on.
Prema carinskim pravilima koja su važila 2022. godine, putnici su u Crnu Goru mogli unijeti do 10.000 eura gotovine bez obaveze prijave, dok je za veće iznose bila potrebna samo carinska deklaracija, bez formalnog ograničenja ukupnog iznosa koji se može unijeti u zemlju.
Prema podacima Uprave carina kroz prijave gotovine na crnogorskim granicama je od 2022. do 2024. godine evidentirano više od 250 miliona eura, ali statistika obuhvata samo iznose veće od 10.000 eura koji se moraju prijaviti prilikom prelaska granice.
I.B. tvrdi da je jedno vrijeme bilo moguće platiti nekretninu u izgradnji investitoru sa računa na račun.
“Kada je zabranjeno direktno plaćanje, otvarali su račune u Srbiji i tako plaćali nekretnine, jer tamo nije bilo sankcija. Na taj način su stanovi u izgradnji i dalje bili dostupni za kupovinu”, kazao je I.B.
Agentkinja za nekretnine D.M., koja je željela da ostane anonimna, tvrdi da su nakon uvođenja sankcija ruski državljani počeli da otvaraju račune u Srbiji.
“Kada je Rusima bez boravka onemogućeno otvaranje računa kod nas, rješenje je nađeno u Srbiji i drugim zemljama ruskog susjedstva koje nisu pod sankcijama. Naše banke te uplate tretiraju kao regularne transakcije iz trećih zemalja “, navodi ona.
Na upit portala Mladi Nikšića o obimu ulaganja ruskih državljana u nekretnine, iz Notarske komore Crne Gore kazali su da nemaju podatke o ulaganjima.
“Notarska komora ne vodi statistiku o vrijednosti ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, bez obzira da li su u pitanju kupci crnogorski državljani, ruski državljani ili ostali”, navodi se u odgovoru Komore.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore ruski državljani su prošle godine u nekretnine uložili 6,4 miliomna eura, 2024. su kupovli nekretnine u ukupnoj vrijednosti od 37,7 dok su 2023. na nekretnine potrošili 55,9 miliona eura.

Kriptovalute novi kanal za kupovinu nekretnina

Sagovornici portala Mladi Nikšića navode da su ruski državljani koristili i kriptovalute kako bi zaobilazili sankcije EU.
Kriptovalute su digitalni oblici novca koji u realnom svijetu nemaju fizički oblik poput novčanica ili kovanica. Crna Gora nema zakon koji reguliše oblast digitalne imovine, iako su ga iz Vlade najavili 2020. godine.
U izvještaju Chainalysis-a iz 2022. godine u Rusiji je nakon početka invazije na Ukrajinu zabilježen značajan rast upotrebe kriptovaluta. Navodi se da rast posljedica sankcija EU, inflacije i ograničenog pristupa međunarodnom finansijskom sistemu.
Agentkinja za nekretnine D.M. podsjeća da su pojedine agencije u Crnoj Gori nudile mogućnost plaćanja stanova kriptovalutama.
“Bilo je slučajeva i da su nekretnine plaćane kriptovalutama, a notar nije pravio problem iako to nije bilo uređeno zakonom, samo je konstatovano u ugovoru. Mnoge agencije, ali i firme koje grade, i danas promovišu mogućnost plaćanja kripto novcem. To se reklamira javno”, kazala je agentkinja D.M.
Prema njenim riječima, dio takvih transakcija organizovan je i kroz neformalne mreže.
“Mi kao agenti kojima je cilj da prodamo nekretninu, jer od toga živimo, snalazimo se na razne načine da klijentima pomognemo kako da pronađu nekretninu, tako i da završe kompletan proces, a najteže bude upravo prebacivanje novca. Korišćene su i opcije da Rusi koji već žive u Crnoj Gori i bave se kriptovalutama, organizuju istovremena primopredaju novca u Rusiji i u Crnoj Gori uz provizije od 3 do 5 odsto za tu uslugu”, kazala je D.M.

Istraživanje Balkanske istraživačke mreže (BIRN) iz prošlog juna pokazalo je da, agencije za nekretnine i sajtovi za prodaju vozila u Crnoj Gori nude mogućnost kupovine kriptovalutama, najčešće Bitcoinom (BTC), Tetherom (USDT), Ethereumom (ETH) i Litecoinom. Na Facebook oglasnom prostoru i brojnim sajtovima za prodaju vozila i nekretnina u Crnoj Gori su za kriptovalute nuđeni stanovi, kuće, placevi i automobili.
Iz Notarske komore tada su rekli da su do kraja 2024. godine sačinjena tri notarska zapisa kupoprodaje kriptovalutama, navodeći da se transakcije digitalnim novcem rijetko evidentiraju u kupoprodajnim ugovorima.
Iz FOJ tvrde da raspolažu informacijama o korišćenju kripto-imovine među ruskim državljanima.
„Napominjemo da je ova oblast do skoro bila neregulisana, a posjedovanje kriptoimovine nije bilo zabranjeno niti je moglo inkriminisati lica koja posjeduju kriptovalute ili neki drugi oblik kriptoimovine… Sektor za finansijsko obavještajne poslove raspolaže podacima da pojedini ruski državljani koji borave u Crnoj Gori koriste kriptovalute“, kazali su iz FOJ.
Prema procjenama kripto-berze Binance oko 17.000 na toj berzi je prošle godine bilo oko 17.000 korisnika iz Crne Gore, što je približno tri odsto stanovništva Crne Gore. Kompanija za trgovinu kriptovalutama Triple-A je 2023. godine procjenjivala je da je korisnika iz Crne Gore bilo oko 7.200.